Naši prvaši tijekom ove školske godine s knjižničarkom Mirelom i psihologinjom Mijom otkrivali su svijet s osjetila pet. Kako je to izgledalo na radionicama provjerite u priloženoj brošuri.

U 2. razredu matične škole i Područnom odjelu Rupa-Lipa psihologinja Mia Host provela je projekt Mali kreativci. Tijek projekta i kreativne uratke učenika pogledajte u brošurama:

Dragi čitatelji, 

tijekom ove školske godine u četvrtim razredima provodio se projekt PoduzEtno. U brošurama pogledajte tijek projekta i poduzetničke ideje četvrtaša.

Knjižničarka Mirela i psihologinja Mia

4. a                                                 4. b

Dragi čitatelji, 

pogledajte tijek provedbe projekta

"Čitanjem do sebe"

u kojem su sudjelovali učenici 3. razreda

školske 2022./23. godine.

Psihologinja Mia i knjižničarka Mirela 

Dragi čitatelji, 

u prilogu je brošura u kojoj ćete moći vidjeti

tijek provedbe projekta "Kako biti bolji"

u kojem su sudjelovali učenici 3. razreda

školske 2022./23. godine.

Uživajte u pogledu

na naše poučne i zabavne trenutke!

Psihologinja Mia i knjižničarka Mirela 

Poštovani roditelji i učenici 8. razreda,

u nastavku je prezentacija o upisima u srednju školu s roditeljskog sastanka koji je održan 1. lipnja 2022.

Srdačan pozdrav,

psihologinja Mirjana

Poštovani roditelji i svi zainteresirani,

prezentaciju s održanog predavanja „Kako si olakšati i dijete osamostaliti u učenju“, održanog 17. veljače 2022. te priručnik "Kada znam kako, učiti je lako" (Zaklada Luka Ritz) možete pogledati i preuzeti ovdje:

Kako si olakšati i dijete osamostaliti u učenju

Kada znam kako, učiti je lako

Kada govorimo o obrazovanju, djeca prirodno uče koristeći sva osjetila: oko, uho, nos, kožu u kojoj se nalaze osjetila za dodir, bol i toplinu, mišiće pomoću kojih mogu doživjeti kretanje. Kroz osjetila primaju različite podatke, koji im omogućavaju da bolje zamišljaju, stvaraju unutarnje slike, pamte, prisjećaju se. Tome u prilog govore i nalazi neuroznanstvenika, koji u posljednje vrijeme ističu sve veću važnost senzo-motornog razvoja djeteta kao vrlo važne podrške kasnijim kognitivnim vještinama. Opažanje i doživljavanje okoline putem osjetila, igra, ples, kretanje i druge tjelesne aktivnosti potiču razvoj mozga i povećavaju sposobnost učenja.

Program „Probudi svoj mozak“  osmišljen je s namjerom ostvarivanja dodatnog odgojno-obrazovnog stvaralaštva putem poticanja  senzomotornog razvoja djece kao preduvjeta integracije kognitivnog, emocionalnog, fizičkog i fiziološkog aspekta identiteta kroz iskustveno učenje.

U program su uključeni učenici prvog razreda matične škole, učenici područnih odjela, kao i svi učenici putnici od prvog do trećeg razreda matične škole, a provode ga školska psihologinja i knjižničarka.

Svaka radionica započinje aktivnošću koja potiče senzorno doživljavanje okoline putem jednog od pet osjetila te se opisuje subjektivni doživljaj i povezuje s emocijama, sjećanjima ili asocijacijama koje izaziva kod pojedinog učenika. Zatim knjižničarka djeci čita priču koja je temom povezana uz pojedino osjetilo, a popraćena je odgovarajućim Brain Gym vježbama. Brain Gym je dio edukacijske kineziologije, područja koje se bavi poticanjem učenja pomoću iskustva prirodnog kretanja, a ono je temeljeno na automatskim motoričkim odgovorima na senzorne podražaje. U završnom dijelu radionice učenici, ono što su osjetilno doživjeli, izražavaju kreativnim stvaralaštvom.

Djeca su tako imala priliku kušati i usporediti hranu različitih okusa, konzistencije i temperature, pokušati odgonetnuti okus kada su osjeti vida i njuha ograničeni, raspraviti koji su im okusi ukusni, a koji nisu. U „čarobnoj vrećici“ istraživali su različite predmete samo osjetom dodira i na temelju toga pogađali o kojem se predmetu radi, uspoređivali su doživljaj temperature mlake vode nakon što su ranije uronili ruke u toplu i hladnu vodu, opisivali su doživljaj predmeta različitih materijala, teksture, tvrdoće, hrapavosti.

Prepoznavali su različite mirise, zvukove instrumenata, prirode i zatvorenog prostora. Doživjeli su vidne iluzije, promatrali predmete iz različitih perspektiva i kroz različite materijale (npr. kroz staklo, celofan i vodu), komunicirali i kretali se prostorom kada su osjetila ograničena.

Kroz aktivnosti koje uključuju pokret učenici su crtanjem, izrezivanjem, modeliranjem, slaganjem, istezanjem, plesom, vježbanjem izražavali doživljeno.

Od jesenskih plodova izradili su plovila koja su puštali u vodu, izradili su vlastite vidne iluzije, ukrase od vune, crteže i brojne interaktivne panoe.

Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Stoga, bez obzira na to koja je vrsta sposobnosti učeniku dana određenom inteligencijom, on uvijek može istraživati, produbljivati i razvijati određenu sposobnost. S nešto truda usavršit će ono u čemu je dobar, ali i razviti ono u čemu još nije.

Poticanjem kreativnog stvaralaštva, djeci omogućujemo kreiranje originalnih proizvoda, tj. produkciju jedinstvenih ideja, maštovitost, rješavanje problemskih situacija, kritički pristup promišljanju, razvoj samopouzdanja i dr. Na ovaj način djeca ostvaruju dvostruku dobit: znanje stječu na kvalitetniji način i osposobljeni su za inovativno stvaralaštvo.

Tijekom niza godina program „Mali kreativci“ provodimo s učenicima drugog razreda.

Radionice se sastoje iz brain gym vježbi, vježbi pozornosti, zadataka za smišljanje, igara riječima, logičkih zagonetki, mozgalica, zagonetnih pitanja i priča, čitanja s predviđanjem, dopunjavanja crteža i sl.

Na ovaj način kod učenika potičemo razvoj osnovnih kognitivnih procesa (konvergentno i divergentno mišljenje, elaboracija, originalnost i fleksibilnost) koji leže u osnovi aktivnosti koje zahtijevaju stvaranje novih ideja i iznalaženje načina kreativne i praktične izvedbe.

Luana Ž. je osmislila strip u kojem glavni junak Dinosaur spašava bakicu iz živog pijeska.

U stripu Ilije Č. glavni junak Duh uspješno je savladao strah od čudovišta s televizije.

Super Banana spašava Rajčicu iz goruće zgrade, a super moći dao joj je Andrija Č.

Za osobni razvoj učenika, uz poučavanje učenika kako učiti te kako samostalno i kreativno koristiti naučeno, važnim smatramo i razvijanje vrlina učenika te ponašanja u skladu s moralnim vrijednostima.

Prema teorijama socijalnog učenja, moralni postupci razvijaju se ovisno ponajviše o okolini u kojoj dijete raste i o njegovim osobnim iskustvima. Razred je stoga idealno mjesto za razvoj moralnih vrijednosti zbog toga što se, tijekom svakodnevnog druženja s vršnjacima, djeca moraju hvatati u koštac s mnogim moralnim dilemama, pa postupno prelaze u više faze, gdje slične dileme rješavaju složenijim i djelotvornijim načinom rasuđivanja.

Pokazalo se da se moralno rasuđivanje najbrže razvija kad se s djetetom razgovara kao da je u jednoj fazi iznad trenutačne. U skladu s kognitivističko-razvojnim teorijama moralnog razvoja radionice smo prilagodili razvojnim fazama učenika različitih razreda.

U uvodnom dijelu učenike motiviramo pričom koja obrađuje temu radionice.

Učenici aktivno slušaju, promišljaju i doživljavaju, zatim osvještavaju glavne poruke priče i putem stvaralačkih aktivnosti produbljuju temu.

Projekt je započeo školske 2014./2015. godine, kada su sudjelovali svi učenici škole od 1. do 7. razreda. Ove školske godine u program je uključeno 92 učenika trećih, petog, šestog i sedmog razreda koji su sudjelovali u radionicama kojima su obrađene teme empatije, odgovornosti, poštovanja i poštenja.

Teme projekta odgovaraju sadržajima programa Građanskog odgoja i obrazovanja.