Dragi roditelji, kolege i svi zainteresirani,

Dragi učenici i roditelji,

dijelimo s vama korisnu stranicu “Šalabahteri” za nastavu na daljinu, na kojoj možete naći sadržaj vezano uz pravila komunikacije putem e-maila, preferirane stilove učenja, metodu učinkovitog učenja, aktivno čitanje i načine vođenja bilješki, pamćenje i tehnike lakšeg zapamćivanja te organizaciju pisanja eseja ili seminara.

Dostupno na:

https://skolazazivot.hr/salabahteri-za-nastavu-na-daljinu/

Objavljeno 24.4.2020. (M.T.) 

Čovjek je društveno biće.

Neočekivane i neobične okolnosti

upoznale su nas s novim pojmom -

„socijalna distanca“.

Više od mjesec dana daleko smo

od svojih prijatelja.

Ali! Blizu smo svojoj obitelji ♥.

Izvor fotografije: Pinterest

Iskoristimo ovo vrijeme koje možemo provesti s najmilijima kao privilegiju. Ispunimo dane ponuđenim igrama i produbimo obiteljsku povezanost.

Knjižice s igrama pripremile su psihologinje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Tea Brezinšćak: Kartice za kišne dane (i socijalno distanciranje) : 55 ideja za obiteljske aktivnosti koje povezuju i grade psihološku otpornost, te Mia Roje Đapić i Ana Raguž: 50 aktivnosti za cijelu obitelj #ostanidoma.

Uživajte u zajedničkim aktivnostima!

 Vaše psihologinje

Objavljeno 20.3.2020 (M.T.)

Prilagodba na nove uvjete života i dobri rezultati hrvatskih stručnjaka u borbi protiv koronavirusa stvaraju dojam da je opasnost od obolijevanja prošla. Lijepo vrijeme također otežava odluku da ostanemo doma.

Međutim, popuštanje određenih mjera doneseno je zbog održavanja gospodarskih aktivnosti, kako bismo čim manje bili pogođeni ekonomskom krizom.

Važno je da se još neko vrijeme strpimo i suzdržimo od društvenih kontakata te sačuvamo zdravlje.

Vrijeme provedeno kod kuće možemo iskoristiti za usvajanje nekih novih vještina...

          NAUČIMO CRTATI

Teorijska podloga za roditelje

Dječji crtež razvija se kroz nekoliko faza. Prvu fazu (1. - 3. godina) mi odrasli doživljavamo kao šaranje. U toj fazi djetetu je zanimljivija sama aktivnost crtanja, nego želja da crtežom nešto prikaže. U drugoj fazi (3. – 6. godina) dijete crtežom nastoji prikazati nešto što mu je važno. Crteži su simbolički, npr. krug i dvije linije koje izlaze iz njega predstavljaju čovjeka. Polaskom u školu dijete ulazi u fazu realističnog crtanja (6. – 10. godina). Crtež realistično prikazuje stvarnost i bogat je detaljima. Djeca uživaju u aktivnosti crtanja, stoga nije poželjno ispravljati ih, već ih pustiti da se slobodno izražavaju kroz aktivnost koja im predstavlja ugodu i zadovoljstvo. Nakon 10. godine dio djece dostiže fazu umjetničkog crtanja, no ona se javlja samo kod djece koja su ili jako zainteresirana ili nadarena za crtanje. Kod ostale djece u toj dobi slabi interes za crtanjem, pogotovo ukoliko motorički nisu u mogućnosti precizno nacrtati ono što žele. Kako bismo im olakšali ovladavanje vještinom crtanja, u nastavku nudimo poveznice s uputama i koracima u oblikovanju crteža.    

Pokušaj i ti! - Aktivnost za djecu

„Kako pomoću kruga nacrtati životinje“ pogledaj na poveznici  https://www.youtube.com/watch?v=O0UIlowd5qU

„Crtamo pomoću brojeva“ pogledaj na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=LFAsSqzfN2E

         RAZVIJAJMO PAŽNJU I KONCENTRACIJU

Teorijska podloga za roditelje

Pažnja je proces koji nam omogućuje da usmjerimo svoje razmišljanje na važne informacije, a zanemarimo nevažne. Ona ima središnju ulogu u tome koje će informacije naš um primiti, a koje neće. Zbog toga je iznimno važna u procesu učenja i pamćenja. Kako dijete raste, tako se razvija i njegova kontrola nad održavanjem pažnje. Kod starije djece pažnja duže traje i teže ih je omesti u održavanju pažnje, nego mlađu djecu. Sposobnost održavanja pažnje moguće je unaprijediti vježbom.  

Pokušaj i ti! – Aktivnost za djecu

"10 vježbi za dječju pažnju i koncentraciju". Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, socijalne pedagoginje Dora Kralj i Tanja Manović

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/ostanidoma-10-vjezbi-za-djecju-paznju-i-koncentraciju/

              NAUČIMO KUHATI

Teorijska podloga za roditelje

Uključivanje djece u pripremu hrane donosi mnogo dobrobiti. Prva je konstruktivno zajednički provedeno vrijeme djece i roditelja. Kroz vještinu kuhanja razvijaju se i mnoge druge sposobnosti kod djeteta. Dijete kroz igru usvaja nova znanja. Uključuje svih pet osjetila u doživljavanju svoje okoline. Mjerenjem količine namirnica uči se preciznosti. Guljenjem i sjeckanjem uvježbava finu motoriku. Budući da mora paziti na hranu dok se kuha, vježba koncentraciju i strpljenje. Kod djeteta se razvija svijest o zdravoj prehrani. Povećava se vjerojatnost da će dijete koje inače odbija hranu, pojesti obrok u čijoj pripremi je sudjelovalo. Razvija se odgovornost, samostalnost i samopouzdanje. Samostalno pripremanje obroka posebno je korisno u trenucima kada roditelji nisu u mogućnosti pripremiti obrok. Kod starije djece, važan je korak u odrastanju i preuzimanju brige za sebe.

            Pokušaj i ti! – Aktivnost za djecu

„Djeca kuhaju“ – emisija u 30 epizoda u kojima djeca osnovnoškolske dobi sama pripremaju jednostavna jela. Možeš besplatno pogledati na poveznici https://play.rtl.hr/djeca-kuhaju-p_9927

             POSLUŠAJMO PRIJEDLOGE VRŠNJAKA

Teorijska podloga za roditelje

Vršnjaci igraju veliku ulogu u životu svakog djeteta. Polaskom u školu, oni postaju sve važniji aspekt djetetova života. U vršnjačkim odnosima, među ostalim, dijete uči socijalne vještine, zadovoljava svoju potrebu za pripadanjem, formira sliku o sebi. Kako im je mišljenje vršnjaka izrazito bitno, određene pozitivne poruke djeca su sklonija prihvatiti ukoliko dolaze od vršnjaka, nego od odrasle osobe. U nastavku nudimo vršnjačke savjete o konstruktivnom načinu provođenja vremena tijekom izolacije. 

Pokušaj i ti! – Aktivnost za djecu

„Što sa sobom kad nikamo ne smiješ?“ - Prijedloge Nine Topić, hrvatske Mlade ambasadorice za prava djece i mladih Europske unije pogledaj na poveznici https://youtu.be/I9jafiNvEA4

Ostanite doma, zdravi i veseli!

Vaše psihologinje

Literatura:

Čičin-Šain, N. i Horvat, S. (2013.) Razvoj pažnje kod djece. Preuzeto sa www.roditelji.hr

Ćaćić, S. (2017.) Djeca kuhaju sa svim svojim osjetilima. Preuzeto sa www.abecedaroditeljstva.com

Mihalić, S. (2013.) Crtam ti priču – dječji crtež. Preuzeto sa www.istrazime.com

Objavljeno 19.4.2020. (M.T.)

Dragi učenici,  

donosimo vam savjete 

kako što bolje organizirati

i planirati svoje učenje…

Kako biste bili što uspješniji  u učenju i pripremi za ocjenjivanje važno je da se dobro organizirate. Dobra organizacija važna je jer:

- dobivate kontrolu nad vremenom - smanjujete stres (zbog vremenskog stiska)

- uspješniji ste u izvršavanju obaveza (imate bolje znanje i ocjene)

- ostaje vam više vremena da se bavite onim što volite

- olakšava život.

Kako se dobro organizirati?

1. Proučite kako ste do sada provodili svoje vrijeme

Zapišite koliko dnevno ste utrošili:

-  na učenje, pisanje zadaće i druge obaveze vezane uz školu

-  bavljanje hobijem, gledanje televizije, posjećivanje društvenih mreža (vrijeme posvećeno sebi, svojim hobijima i zabavi)

- vrijeme koje se može definirati kao „gubljenje vremena”

Najvažnije je osvijestiti ovu zadnju kategoriju – gubljenje vremena. To je svo ono vrijeme kad se ne bavite nekom smislenom aktivnošću ili aktivnošću koja vas veseli i zabavlja – to vrijeme možemo nazvati i „kradljivcem vremena” jer ne služi ničemu. Ponekad nismo ni svjesni koliko vremena potrošimo uzalud dok ne napravimo ovakvu analizu.Može se desiti i da neka aktivnost iz druge kategorije (npr. gledanje televizije)  bude  "kradljivac vremena" . To se dešava ukoliko je ne kontrolirate i ukoliko ugrožava izvršavanje obaveza.

2. Određivanje prioriteta – određivanje što je trenutno najvažnije i najhitnije

- odredite aktivnosti koje možete odgoditi za sutra ili slijedeći tjedan (npr. ako imate lektiru za dva tjedna, a imate druge aktivnosti koje su hitnije, lektiru ostavite za kasnije)

- odredite one aktivnosti koje su vam trenutno važne i za koje postoji rok koji je pri isteku vremena

3. Planiranje – kad napravimo dobru analizu kako smo do sada trošili vrijeme i kad odredimo prioritete (što nam je trenutno najvažnije i najhitnije), možemo krenuti na kvalitetno planiranje vremena (kako se putem ne bi pogubili).

U trenutnoj situaciji učenja na daljinu najvažnije je izraditi tjedni  i dnevni plan (još postoje godišnji i mjesečni plan).

Tjedni plan ima  za cilj da (nakon što u njega upišete sve obaveze za taj tjedan) vidite koliko imate vremena na raspolaganju. U njega se upisuju sve važne obaveze (ispiti, ispunjavanje radne bilježnice, projekti ili lektira) koje morate taj tjedan predati.

U tjednom planu okvirno odredite koliko i kada ćete se posvetiti određenoj obavezi. Važno je točno odrediti što ćete taj tjedan raditi (npr. ispuniti radnu bilježnicu iz Povijesti do petka) kako se ne biste pogubili u obavezama i primjerice pristali na online igricu s prijateljem koja bi mogla ugroziti izvršavanje obaveza. Bez tjednog plana može vam se dogoditi da popustite nekom primamljivom prijedlogu i da zaboravite glavni cilj. Igranje igrice s prijateljem možda će vas kratkotrajno zabaviti, ali će dugoročno izazvati nezadovoljstvo i grižnju savjesti zbog neizvršavanja školskih obaveza.

Dnevni plan radi se kao i tjedni plan, samo je puno detaljniji. Važno je planirati samo jedan dan unaprijed kako vas ne bi omele neplanirane okolnosti i obaveze.

Za dobro dnevno planiranje važan je popis aktivnosti i obaveza. Plan se može napraviti tako da se aktivnosti organiziraju po satima (npr. od 9 do 10 sati pisanje domaće zadaće iz Matematike; 11 do 11,30 sati ispunjavanje radne bilježnice iz Geografije i sl.) ili po trećinama - dopodne, popodne, navečer (npr. ujutro pisanje domaće zadaće iz svih predmeta; popodne priprema za ispit iz Povijesti, navečer čitanje lektire...). Svatko može izabrati način planiranja koji njemu najviše odgovara.

Kad  planirate, važno je držati se sljedećih savjeta:

- planirajte realno. Ako planirate puno aktivnosti koje na kraju ne odradite samo ćete se osjećati nezadovoljno. Ukoliko procijenite kako postoji 90 posto vjerojatnosti da ćete plan realizirati znači da ste dobro planirali.

- nađite načine kako ćete se podsjećati na svoj plan (koristite mobitel koji će vas alarmom podsjetiti na neku obavezu, postavite planove na vidljivo mjesto (radni stol, ploču iznad stola, post-it papiriće i slično)

- prilagodite planove sebi i svojim osobinama. Ako niste jutarnji tip, nemojte zahtjevne aktivnosti planirati ujutro, već onda kada vama više odgovara.

- nagradite se ukoliko se pridržavate plana (ponašanja iza kojih slijedi nagrada brže se uče)

U privitku smo vam pripremile primjere tjednog i dnevnog plana te obrazac za planiranje testova i ispitivanja kako bismo vam olakšale organizaciju učenja.

Budite nam zdravi, marljivi i veseli!

                                                  Vaše psihologinje

Literatura:

https://www.ssc.uniri.hr/files/Organizacija_vremena

https://organizirajtese.com.hr/2016/09/planer-za-skolu-besplatni-predlosci/

Objavljeno 8.4.2020. (M.T.)

Dragi učenici,

ušli smo u četvrti tjedan nastave na daljinu. Pomalo smo se već priviknuli na online način rada. Marljivo izvršavate zadatke i šaljete uratke. Međutim, pred nama stoji novi izazov na koji uskoro trebamo odgovoriti – ocjenjivanje znanja. Učinimo da ocjenjivanje bude jednako uspješno kao naš dosadašnji zajednički rad...

Kako bismo u tome uspjeli, važno je da svi shvatimo ozbiljnost situacije te nastavi na daljinu pristupimo jednako odgovorno kao i nastavi u klupama. Sve radne obveze nas djelatnika prisutne su i dalje. Također, sve školske obveze vas učenika prisutne su i dalje te ih morate izvršavati.

Neke učenike tehnički problemi onemogućavaju u potpunom ili pravovremenom izvršavanju obveza. Molimo vas, javite nam na vrijeme ukoliko se susrećete s takvim problemima kako bismo mogli naći druge puteve komunikacije i načine dostavljanja uradaka.

Ukoliko neki od vas imaju teškoće zbog manjka informatičkog znanja, također vas molimo da nam javite, kako bismo zajednički otklonili problem. Svima nam je digitalizacija novost. Netko se u tome snalazi bolje, netko lošije. Nismo svi informatičari. Stoga se ne sramite pitati. Postavljanjem pitanja stječemo nova znanja.

Izvršavajte svoje obveze. Posljedice neizvršavanja obveza su nedostatak znanja, otežano praćenje novog gradiva zbog „rupa“ u znanju i niske ocjene. Jedina osoba koja će osjetiti te posljedice ste vi sami.

Zato iskoristite ovo vrijeme za ponavljanje i utvrđivanje dosadašnjeg gradiva kako biste lakše razumjeli i usvojili novo gradivo. Niste pod pritiskom da na pitanje učitelja morate odmah odgovoriti. Jedan predmet nije ograničen trajanjem od 45 minuta. Stoga imate dosta vremena za temeljito pristupiti učenju, razmisliti o zadatku i različitim mogućim rješenjima te odabrati najbolje. Imate dovoljno vremena za potražiti dodatne informacije o sadržaju koji učite te na taj način proširivati i produbljivati svoje znanje.

Postavite nam pitanja o svemu onome što vam nije u potpunosti jasno. Tu smo, i učitelji/ce i stručna služba, na raspolaganju vama za pomoć i podršku.

Podsjećamo vas na naše mail asrese:

Psihologinja za učenike razredne nastave:

mia.kovacevic11@skole.hr

Psihologinja za učenike predmetne nastave:

    mirjana.cerneka-mikulicic@skole.hr

U sljedećoj objavi nudimo vam savjete kako što bolje organizirati i planirati svoje učenje…

Vaše psihologinje

Objavljeno 8.4.2020. (M.T.)

Dragi učenici,

drugi tjedan online nastave pomalo se bliži kraju. Vidimo da ste svakim danom sve vještiji i uspješniji u korištenju digitalnih alata.

Iako se ne vidimo uživo, online nastava jednako je stvarna i jednako je važna kao i nastava u školi. Osim o znanju, u školi brinemo i o vašem vladanju. Stoga pravila lijepog i pristojnog ponašanja jednako vrijede u virtualnom prostoru kao što vrijede i u stvarnom svijetu.

Agencija za elektroničke medije i UNICEF izdali su nastavni materijal „Poštivanje sebe i drugih u virtualnom svijetu“ autora L. Ciboci, I. Kanižaja i D. Labaša, koji smo preuzeli sa stranica www.medijskapismenost.hr.

Iz navedene brošure izdvajamo sljedeće savjete za pristojnu komunikaciju u virtualnom svijetu:

• Izbjegavajte korištenje velikih tiskanih slova jer u virtualnoj komunikaciji ona podrazumijevaju da ste ljuti te da na nekoga podižete glas ili vičete.

• Nemojte psovati i koristiti druge neprimjerene vulgarne izraze.

• Ne odgovarajte na poruke dok ste ljuti.

• Nemojte vrijeđati, ponižavati, prijetiti ili biti nasilni prema drugim osobama u virtualnoj zajednici.

• Kako bi poruka bila pravilno shvaćena, koristite emotikone koji su važan dio virtualne komunikacije.

• Ne objavljujte svoje fotografije ili informacije o sebi koje ne biste voljeli vidjeti na zidu svoje škole.

• Ne objavljujte fotografije ili informacije o drugim osobama na internetu prije nego što dobijete njihovo dopuštenje.

• U komunikaciji s drugima nemojte se predstavljati pod tuđim imenom i prezimenom.

• Ne proslijeđujte oglase, lančana pisma ili druge neprimjerene sadržaje.

• Ne sudjelujte u tuđim prepirkama i svađama.

• Privatne razgovore i rasprave vodite preko privatnih poruka.

• Prilikom preuzimanja i objave sadržaja s interneta, uvijek navedite izvor. 

• Ako naiđete na otvorene profile/račune drugih osoba, odjavite se i ne čitajte njihove privatne poruke.

• Poštujte zakone i pravila internetskih stranica i aplikacija koje koristite.

Vaše psihologinje

Objavljeno 27.3.2020. (M.T.)

Što sa sobom u izolaciji -

kako si olakšati boravak

unutar četiri zida?

„Kinezi koriste dvije riječi za riječ kriza: wei = rizik, opasnost i ji = prilika, mogućnost. Upravo to možda najslikovitije objašnjava zašto ćete od psihologa često čuti rečenicu: Kriza je i šansa., šansa da iz nje izađemo bolji i osnaženiji nego što smo bili. Kao ljudi solidarniji, kao obitelj povezaniji, kao djeca sigurniji u sebe i s nekim novim vještinama za nošenje s nedaćama i teškim trenucima u životu.” 

Odabrale smo ovaj citat iz članka Kako  pružiti podršku djeci u  periodu zdravstvene  krize koji je objavilo Zagrebačko psihološko društvo jer nam se čini kao dobar uvod u našu temu.

Naputak za sprečavanje širenja virusa je da ostanemo kod kuće i kontaktiramo sa što manje ljudi. Za većinu ljudi, osim izrazito ekstrovertiranih osoba, ovaj naputak naizgled nije problematičan za realizaciju. Međutim, moramo biti svjesni kako se ipak radi o 24 sata dnevno, vjerojatno mjesec dana boravka u uvjetima koji su nam u potpunosti novi i na koje nismo navikli. Ukoliko se ne pripremimo i ne osvijestimo što to nosi sa sobom može se dogoditi da počnemo „pucati”, da nas počnu preplavljivati strah, panika, anksioznost i da naše psihičko stanje postane sve labilnije. Najgora je besposlenost i nestrukturirano vrijeme – tada je veća šansa za pojavu negativnih misli i to da se ova situacija pretvori samo u krizu, a ne i u priliku.

U nastavku ćemo navesti nekoliko prijedloga kako ispuniti vrijeme:

1. Pozitivno razmišljanje:

Pokušajte svoje misli usmjeriti na zahvalnost za sve što imate umjesto da se brinete zbog onog što vam nedostaje. Umjesto kukanja zbog trenutne situacije usmjerite se na ono dobro što vas trenutno okružuje. Nekim će učenicima pomoći da osvijeste kako se sada ne moraju rano ustajati i putovati u školu. Roditeljima će pomoći spoznaja kako sada mogu nadoknaditi manjak druženja sa svojim ukućanima  – djecom, roditeljima. Svi možemo osvijestiti kako sada imamo više vremena koje možemo iskoristi za bavljenje stvarima za koje prije nismo imali vremena, a koje nas vesele i ispunjavaju. Možemo čitati knjige koje nas zanimaju, gledati filmove i serije (preporučuju se komedije) i ispuniti vrijeme aktivnostima koje pomažu da održimo pozitivan i zdrav duh.

2. Druženje i razgovor o pozitivnim stvarima

Povežite se sa svojim ukućanima – ne zatvarajte se u svoju sobu na dva tjedna. Družite se i smijte, prisjećajte se obiteljskih anegdota, razmjenjujte viceve. Igrajte društvene igre koje već duže vrijeme niste koristili (Čovječe ne ljuti se, Monopoly, Rizik i sl.). Razmjenjujte i brige, ali uz konstruktivne savjete i prijedloge rješenja.

3. Odvajanje od druženja s ukućanima

Koliko je važno druženje, toliko je važno i imati mogućnost povremeno odvojiti se od ostalih ukućana. Odredite vrijeme kad ćete se odmoriti jedni od drugih i posvetiti se odvojenim aktivnostima.

4. Održavanje kontakata na društvenim mrežama i putem telefona

Povežite se, ali samo s osobama koje vas smiruju i olakšavaju nošenje sa izolacijom. Nemojte komunicirati s osobama koje vas nerviraju, ljute i čije objave kod vas izazivaju strah ili paniku. Budite i vi podrška svojim prijateljima. Često nas davanje više ispunjava nego primanje – kad nekom pomognemo u nošenju sa teškom situacijom pomažemo i sebi.

5. Iskoristite vrijeme za rješavanje nereda u kući

Sada je prilika da napravite akciju – očistite kuću (ili barem svoju sobu), organizirate ormare i sl. Čišćenje životnog prostora olakšava čišćenje „psihičkog prostora” i većina ljudi se nakon takvih akcija osjeća smirenije i bolje.

6. Kretanje

Oni koji se redovito bave sportom ili rekreativnim aktivnostima ne moraju se u potpunosti prestati kretati. I za one koji se ne bave redovito navedenim aktivnostima bilo bi dobro da se „pokrenu”. Znanstveno je dokazano kako vježbanje poboljšava kvalitetu života i pozitivno djeluje u borbi protiv depresije (a trenutna situacija rizična je za razvoj depresivnog raspoloženja). YouTube je prepun videa s odličnim treninzima koji se mogu odraditi bilo gdje pa i u četiri zida.

Prošećite - boravak na zraku, pogotovo kad je sunčan dan može djelovati blagotvorno. Naravno, vodite računa o održavanju odmaka od drugih osoba prema preporukama Kriznog stožera. Ukoliko dođe do zabrane kretanja prošećite po svom dvorištu ili balkonu.

7. Meditacija

Meditacija je još jedan znanstveno dokazan i učinkovit način u prevenciji razvoja depresije i sigurno može olakšati suočavanje sa ovom situacijom. Ukoliko ste početnik i nemate iskustva, postoji niz dobro osmišljenih stanica na internetu koje vam mogu pomoći u izboru prave tehnike meditacije za vas. Za vjernike molitva može biti jedan od oblika meditacije.

8. Prekinite momente kad vas počne preplavljivati strah i panika

Pretjerano razmišljanje o onome što bi nam se moglo dogoditi u budućnosti može pojačati osjećaj straha. Stoga je važno održati pažnju na realnosti, odnosno na sadašnjem trenutku. A u ovom trenu smo svi dobro. Budući da je prošlost prošla, a budućnost još nije došla, jedini trenutak u kojem nešto doista možete napraviti je sadašnji trenutak. Stoga u ovom trenu budite odgovorni te činite sve ono što štiti vaše zdravlje. Uz to, ne zaboravite i uživati u sadašnjem trenutku i svemu onome lijepom što vas trenutno okružuje. Kako na radionicama o doživljavanju svijeta putem svih pet osjetila učimo naše prvaše, tako i vi misli sa zabrinutosti o budućnosti vratite u sadašnji trenutak pogledom, mirisom, dodirom, zvukom i okusom onoga što vas trenutno okružuje. Sadašnji trenutak je jedina realnost.  Uživate li upravo u mirisu ručka i zvuku u loncima dok se nešto fino krčka? Djeco, čujete li cvrkut ptica vani i žamor razgovora ukućana?

Nadamo se kako ste u navedenim prijedlozima našli barem dvije stvari koje vam se sviđaju i koje ćete primijeniti. To će vam omogućiti da ovu krizu što lakše prebrodite i pretvorite u šansu, šansu da naučite nešto novo, da se osnažite i osvijestite vrline koje imate, a na koje ste možda zaboravili.

Kako olakšati izolaciju najmlađima možete pročitati na stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, na poveznici:https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/ostanidoma-8-igara-koje-mozete-igrati-s-djecom-u-stanu-a-za-koje-je-potrebno-samo-vase-vrijeme-i-dobra-volja/

Roditeljima preporučujemo da pročitaju i gore navedeni članak Zagrebačkog psihološkog društva. U njemu se nalaze savjeti kako pričati s djecom o trenutnoj situaciji i kako im pružiti podršku.

Pozdravljaju vas vaše školske psihologinje.

  Literatura:

https://my.happify.com/

https://www.The Science of Well-Being

http://www.tesa.hr/istaknuto/se-nositi-s-neizvjesnoscu/

Objavljeno 23.3.2020. (M.T.)

Dragi roditelji,

posljednjih tjedana suočavamo se s izazovima života u doba pandemije kakve je malo tko od nas očekivao i koje je, stoga, malo tko dočekao spreman.

Međutim, čovjek je izrazito prilagodljivo biće te ćemo uspješno izaći i iz ove krize...

Osjećaj straha je normalna reakcija na nepoznatu situaciju nad kojom nemamo osjećaj kontrole, a izbori i slobode su nam ograničeni. Stoga se nemojte sramiti straha. Strah, kao emocija, ima zaštitnu ulogu jer pokreće čovjekove tjelesne, psihološke i emocionalne snage za pobjeđivanje nastale situacije.

Izostanak straha može nas potaknuti na umanjivanje ozbiljnosti situacije te na nepromišljene i neodgovorne postupke.

Pretjerani strah dovodi do paničnih reakcija u kojima također ne možemo racionalno prosuđivati i donositi ispravne odluke.

Svoj strah zadržimo u realnim okvirima. Informirajte se pravodobno, ali bez pretjerivanja. Pratite informacije i upute jedino iz provjerenih medija, dane od strane stručnjaka i autoriteta u području zdravstva i civilne zaštite.

Spomenuti osjećaj kontrole, mogućnosti izbora i slobode tek je donekle određen vanjskim činiteljima, a najvećim dijelom je pod utjecajem našeg vlastitog stava i perspektive. Dakle: „Ništa mi neće ovi dan pokvarit!“ Svaka situacija je drugačija i jedinstvena, a mi smo ti koji joj dajemo značenje. U našim je rukama, stoga, naći pozitivno u ovim izazovnim vremenima.

Užurbani stil života često nam onemogućava provođenje kvalitetnog vremena s obitelji koliko bismo željeli. Sada nam je dano to vrijeme za biti uz djecu, supružnike i bližnje. Iskoristite ga! Provedite ga u razgovorima, igri i nježnostima.

Međutim, u situacijama kada su nam mogućnosti kretanja ograničene, kao i prostor i vrijeme za sebe, vjerojatnost javljanja sukoba je velika. Sukobi će otežati ionako ne baš laku situaciju. Da bi ih izbjegli, upotrijebimo svoje kapacitete strpljenja, tolerancije i konstruktivne komunikacije.

Kako bismo vam olakšale rješavanje ovakvih situacija, narednih ćemo dana predložiti savjete i prijedloge kako se s njima što konstruktivnije nositi te ih objaviti na ovoj mrežnoj stranici.

Također, budimo svjesni svih onih roditelja, djece, supružnika i partnera koji zbog prirode posla ne mogu biti sa svojim obiteljima, a svojim djelatnostima omogućavaju funkcioniranje sustava za sve nas. Hvala im!

Iako uvijek potičemo djecu na druženje u stvarnom, a ne u virtualnom svijetu, sada vas pozivamo da ozbiljno shvatite upute stručnjaka te se zadržavate u svojim domovima, a prijateljske kontakte održavate putem telefona i društvenih mreža.

Možda naučimo više cijeniti osobni kontakt s drugima i promijenimo dosadašnji sustav vrijednosti i navika jednom kada ova kriza prođe.

Prihvatimo realnost situacije i ponašajmo se smireno i odgovorno zbog sebe i zbog svojih bližnjih, a kako bi ovo krizno razdoblje trajalo kraće i kako bi posljedice bile blaže.

I za kraj, krize su izvanredne situacije koje zahtijevaju i izvanredne reakcije zbog čega iznjedre nove snage, novu kreativnost i zajedništvo.

Vaše psihologinje Mirjana i Mia

Objavljeno 22.3.2020. (M.T.)

       Dragi učenici,

prije nego navedemo savjete za rad u ovoj specifičnoj situaciji tj. učenju na daljinu, želimo vas pohvaliti za dosadašnji rad. Prema povratnim informacijama učitelja većina vas je savjesna u obavljanju obaveza, pratite upute i rješavate zadaće. Nadamo se kako će se i oni malo manje aktivni “pokrenuti” i pokazati odgovornost u izvršavanju školskih obaveza.

Podsjećamo vas kako je vaš posao biti učenik (kao što je posao vaših roditelja da budu prodavači/ce, frizeri/ke, liječnici/ce ili nešto slično). Iako fizički ne dolazite u školu, vaš je posao posvetiti se učenju i izvršavanju obaveza koje pohađanje škole nosi sa sobom. Stoga učenju na daljinu pristupite marljivo, disciplinirano, odgovorno i s motivacijom za uspjeh.

Ukoliko se prema svakodnevnim obavezama i događajima odnosite odgovorno, razvijate navike koje će vas oblikovati u zrelog i uspješnog pojedinca (a to nam je cilj, zar ne?).

Slijedi nekoliko savjeta kako biste u postizanju tog cilja bili što uspješniji…

12 savjeta za učenje na daljinu:

1. Prije učenja pripremite sav materijal koji vam je potreban za rad (udžbenik, radnu bilježnicu, zbirku i sl.)

2. Uklonite sve ono što bi vam moglo otežati koncentraciju (zatvorite društvene mreže, blokirajte telefonske pozive, ugasite televizor ukoliko vam trenutno nije pomagalo u učenju). Koristite uređaje koji su vam potrebni za učenje i to isključivo za rad.

3. Zamolite ukućane da vam omoguće nesmetan rad (ukoliko ste u mogućnosti, odvojite se od ostalih ukućana).

4. Organizirajte si radno mjesto – neka bude uredno, bez nepotrebnih stvari koje mogu smetati i otežavati koncentraciju. Ako je moguće, osigurajte da to bude samo vaše mjesto za učenje na daljinu.

5. Prostor mora imati dobro osvjetljenje (ukoliko je moguće bilo bi dobro da bude prirodno svijetlo – bez lampi) i s odgovarajućom temperaturom – ni pretoplo ni prehladno. Važno je i redovito provjetravanje prostorije radi osiguravanja dovoljno kisika (a znamo da nam je to neophodno za uspješno učenje).

6. Vremenski pratite svoj rad – i to vam pomaže kod usmjeravanja na učenje.

7. Kako rad na daljinu znači korištenje uređaja, svakih 20 minuta prestanite gledati u ekran i podignite pogled te gledajte u daljinu (tako štitite svoj vid).

8. Radite pauze između zadataka kako biste ostali usmjereni na ono što radite. Razgibavanje povećava količinu energije i jača koncentraciju. Dio pauze utrošite na laganu tjelovježbu - nekoliko trbušnjaka, čučnjeva ili sklekova i odmah ćete biti budniji. Dobro je i izaći nekoliko minuta na zrak (ali ne u društvu). Popijte vode (važno je redovito piti) i pojedite nešto prije nastavka učenja ukoliko ste gladni.

9. Nastojte jesti hranu koja će vam pomoći u pamćenju gradiva: orašaste plodove, lisnato povrće, mahunarke, voće i tamnu čokoladu (umjesto čipsa jedite bademe ili orahe, umjesto gaziranog pića popijte vode ili pojedite naranču, umjesto obične čokolade jedite čokoladu s visokim udjelom kakaa).

10. Nagradite se kad uspješno odradite neki zadatak: poslušajte svoju omiljenu glazbu, popričajte s prijateljem/prijateljicom (telefonski ili preko društvenih mreža), poigrajte se s kućnim ljubimcem ukoliko ga imate, pročitajte odlomak omiljene knjige... Odaberite ono što vas veseli i ispunjava.

11. Budite u kontaktu sa svojim učiteljima. Iako ih nećete viđati svaki dan morate znati kako oni brinu o vama i vašem učenju te marljivo pripremaju lekcije i zadatke za učenje na daljinu. Obratite im se ukoliko vam je potrebna pomoć u radu.

12. Budite u kontaktu i s nama, vašim psihologinjama. Slobodno nam se obratite ukoliko vam bilo kako možemo pomoći. Obratite nam se putem maila:

Psihologinja za učenike razredne nastave:

mia.kovacevic11@skole.hr

Psihologinja za učenike predmetne nastave:

      mirjana.cerneka-mikulicic@skole.hr

Nadamo se kako će vam ovi savjeti barem malo olakšati i poboljšati učenje te pomoći da što uspješnije prebrodimo ovu neuobičajenu situaciju.

Srdačno vas pozdravljaju vaše psihologinje Mia i Mirjana​  

Objavljeno 20.3.2020. (M.T.)