Suvremena medicina usmjerena je na cjelovito poimanje čovjeka. Tijelo, um i emocije čine cjelovito biće, koje funkcionira u socijalnoj okolini. Povezanost tjelesnog i mentalnog vidljiva je i u definiciji zdravlja: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutstvo bolesti i iznemoglosti.“ (dr. A. Štampar, 1926.). Svi dijelovi osobe, dakle, međusobno su povezani. Stoga promjena u jednom dijelu, utječe na cijelu osobu.  

Zdrav život temelji se na uravnoteženoj i zdravoj prehrani, konzumaciji dovoljnih količina vode, izbjegavanju poroka, redovitoj tjelovježbi, dovoljnoj količini sna, osobnoj higijeni i higijeni prostora, upravljanju vlastitim mislima i emocijama te održavanju kvalitetnih socijalnih interakcija.

Suočeni s pandemijom koronavirusa, koja nam je posljednjih tjedana značajno utjecala na živote, možda smo i više no ikad svjesni važnosti zdravlja i ponovno ga stavljamo među prioritete, na što u užurbanom stilu života često zaboravimo. Upravo na ovome primjeru možemo vidjeti povezanost svih dijelova našeg organizma i okoline u borbi za zdravlje: virus se pojavio naglo i neočekivano kao prijetnja našem tjelesnom zdravlju. Zbog dojma male osobne kontrole nad situacijom, javio se strah kao emocija. No ovaj događaj pogodio je velik broj ljudi pa je socijalna podrška iznimno velika i pomaže nam u suočavanju sa strahom i poduzimanju ponašanja koja preveniraju javljanje bolesti. Ponašanja kojima pokušavamo preuzeti kontrolu nad situacijom i doprinijeti zaštiti sebe i drugih (Budi odgovoran – ostani doma!) pozitivno utječu na mentalno zdravlje. Povratno, mentalna snaga omogućava nam da lakše prebrodimo nastalu situaciju.  

Svaka aktivnost koja vas opušta i dovodi do osjećaja ugode i zadovoljstva doprinosi vašem mentalnom i sveukupnom zdravlju. Igra s kućnim ljubimcima, meditacija, čitanje knjiga, kuhanje, kreativne aktivnosti samo su neke čija je korist za zdravlje potvrđena istraživanjima. Razgovor o vlastitim doživljajima i osjećajima s bliskim osobama ili sa stručnjacima također dovodi do emocionalnog i mentalnog rasterećenja i usmjerava naše akcije u konstruktivnom smjeru. Težite novim znanjima jer učenje održava mozak aktivnim i funkcionalnim. Zadajte si izazove – oni fokusiraju vašu pažnju i ponašanje prema željenom cilju. Dobrobit je dvostruka jer uživate u procesu i savladanim novim vještinama. Uzmite vrijeme za sebe. Barem 10 minuta dnevno bavite se onime što je vama bitno u životu. Kao svojevrsno „punjenje baterija“, povećava vašu otpornost na stres. Pomažite drugima. Kada činite nešto dobro za druge, činite dobro i za sebe. Budite zahvalni – zbog loših stvari u životu nemojte zaboraviti vidjeti i one lijepe stvari koje su tu. Pronađite ravnotežu između različitih aspekata života: posla, ljubavi, obitelji, prijatelja, hobija. 

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja. Cilj je razvijati svijest javnosti o određenoj temi vezanoj uz zdravlje. Ovogodišnja tema „Podrška medicinskim sestrama i primaljama“ pala je u drugi plan pred pandemijom koronavirusa. No one su prva podrška rodiljama pri rađanju novoga života. Također, od svih zdravstvenih djelatnika, one su u najčešćem kontaktu s pacijentima. Stoga je potrebno istaknuti važnost njihova doprinosa u očuvanju svjetskog zdravlja.

Naš organizam programiran je da nastoji očuvati zdravlje. Slušajte signale koje vam tijelo šalje, obratite pažnju na svoje misli i emocije. Oni nam na vrijeme alarmiraju potrebu da nešto promijenimo. Poslušajmo ih kako bismo očuvali zdravlje. Prihvatimo zdravlje kao životni stil.

Vaše psihologinje

U našoj školi, učenici 1. razreda obilježili su Svjetski dan zdravlja sa svojom učiteljicom Irinom Ukalović Cunjak. Ovih dana učili su o važnosti održavanja osobne čistoće i utjecaju pravilne prehrane na zdravlje. Dobili su zanimljiv zadatak u kojem su trebali napisati recept i napraviti zdravi ražnjić od voća ili povrća.

Raznobojne, zdrave zalogaje pojeli su za užinu, a vi možete isprobati neki od njihovih recepata i uživati u pogledu na zdrave ražnjiće…