Prvi travnja obilježava se kao međunarodni dan šale. Tradicija zbijanja prvotravanjskih šala seže daleko u povijest, pretpostavlja se još u 16. stoljeće, no točno porijeklo ove tradicije nije poznato. Svake godine 1. travnja ljudi diljem svijeta osmišljaju različite šale i smicalice, a u svemu sudjeluju i mediji.

Neslane šale ove godine nisu ni primjerene ni poželjne, no pozitivan humor i smijeh potrebniji su nam no ikad.

Kada govorimo o mentalnom zdravlju, humor je jedan od činitelja koji doprinose njegovom očuvanju. Štiti nas od pesimizma, zabrinutosti i depresije. Ljudi ga često koriste kao mehanizam nošenja sa stresom. Sam po sebi, humor neće riješiti problem, ali će promijeniti naš stav prema problemu.

„Smijeh je najbolji lijek.“  N. Cousing

Humor utječe i na naše fizičko zdravlje. Na hormonalnoj razini smijeh smanjuje razinu hormona stresa, a podiže razinu hormona koji umanjuju osjet boli. Dovodi do dubljeg disanja, opuštanja mišića, poboljšane cirkulacije i aktivnijeg metabolizma. Poboljšava imunitet jer potiče stvaranje prirodnih antitijela u organizmu protiv bolesti. Zdravstvene ustanove stoga veliku važnost pridaju terapijskom humoru. Tako i pacijente u našim bolnicama uveseljavaju Crveni nosevi, terapijski klaunovi.

Humor čini i važnu komponentu međuljudskih odnosa. Osobe s razvijenim smislom za humor drugi ljudi doživljavaju pristupačnijima, ugodnijima, manje sklonima sukobu te vole provoditi vrijeme u njihovu društvu. U ljubavnim odnosima također smo skloni birati partnere sa smislom za humor. Pritom je, prema rezultatima istraživanja, ženama važnije da ih muškarac može nasmijati, a muškarcima je važno da se žena smije njihovim šalama.

Sve navedeno vrijedi samo za dobronamjerni humor, lišen sarkazma i izrugivanja. Pazimo da ne povrijedimo druge. Šala je šala jedino kad je svima smiješna.

Za kraj, jedan citat koji može olakšati ovo vrijeme socijalne distance:

„Osmijeh je najkraća udaljenost između dvoje ljudi.“

V. Borge

Budite nam zdravi i veseli.

Vaše psihologinje

Literatura: