Mješovite grupe učenika jučer su, po vlastitom izboru, sudjelovali u terenskoj nastavi u susjednoj Istri.

Roč su učenici upoznali kroz prizmu povijesti, matematike, knjižničarstva te hrvatskog, engleskog i talijanskoga jezika.

Odmah pri silasku iz autobusa, učenici su, podijeljeni u 4 grupe, dobili balone svojih boja, upute te prvi listić iz skupine od 8 listića sa zadacima. Na svakome od listića slijedili su zadaci različite tematike, koji su učenike vodili kroz Roč i koji im na taj način nisu dopustili da im koja „ročka zanimljivost“ promakne.

Zadaci su bili interaktivne prirode te su učenici primjerice brojali kamene blokove staroga mosta, opseg stabla ladonje, sjedali si uokolo stola kao vitezovi, upoznali su se s posvetnim križevima, glagoljskim abecedarijem te starim freskama na zidovima starih crkva i nadalje.

Zadatke su rješavali prolazeći kroz mjesto, pažljivo promatrajući njegove znamenitosti, čitajući o njima na spomen-pločama.

Cilj pritom nije bio pobijediti u brzini rješavanja zadataka, već prepoznati ljepotu istraživanja i upoznavanja novih mjesta koja su svuda uokolo nas.

Učenici su u Roču slušali i iznimno zanimljivo predavanje o počecima tiskarstva u Hrvatskoj te o Juriju Žakanu, istarskom glagoljaškom svećeniku koji je najavio tiskanje prve hrvatske knjige, pišući sljedeće stihove na posljednjoj stranici Misala kneza Novaka:

Vita, vita, štampa naša gori gre!

Tako ja oću, da naša gori gre!

Istovremeno, u Humu su se odvijale ponešto drugačije radionice.

Učenici su se Alejom glagoljaša uspeli do „najmanjeg gradića na svijetu“ – Huma. Upoznali su kamene spomenike i njihovu simboliku te istražili glagoljske natpise u Polači, na medaljonima kalendarija na ulazu u grad.

Učenici su bili podijeljeni u radionice u kojima su izrađivali glagoljička slova i rune od žice, crtali slova u maniri grafita, pjevali i svirali istarske napjeve i opisivali viđeno.

Također su u radionicama iz tehničke kulture i fizike, učenici  određivali snage koju razvijemo hodanjem ili trčanjem uz stepenice te prosječnu brzinu hodanja, određivali promjer stabla koje raste i njegovu visinu stabla, skicirali glagoljska slova te ulazna vrata i tornja u Humu.

Vjerujemo da su se učenici na terenskoj nastavi po putevima starih glagoljaša, zabavili i na zanimljiv način upoznali s počecima naše pismenosti. Stara su mjestašca na taj način upoznali na najrazličitije mogućnosti: kroz fiziku, matematiku, knjižničarstvo, hrvatski i strani jezik, likovnu, tehničku i glazbenu umjetnost, što im je omogućilo da kulturu koja ih okružuje sagledaju iz onog sadržaja koji ih ponajviše zanima.